Rezultati rada Vlade USK u 2016. godini najslabiji u posljednjih 6 godina

USK nikako da dođe do političke stabilnosti, koja je osnov za bilo kakvu ozbiljnu reformu i dugoročni projekat koji bi počeo da mijenja stanje u Kantonu nabolje. Stanje koje je po nekim parametrima – a odnos zaposlenih i nezaposlenih je jedan od njih – najgore u zemlji. Umjesto rješavanjem nagomilanih problema građana, vlast se uporno bavi sama sobom, a politički sukobi vode se ne samo između nego i unutar samih stranaka. Do te mjere da, u zakulisne igre neupućenom posmatraču, više ništa nije jasno. Žrtve svega toga – političkih sukoba koji ozbiljno utiču na rad vlasti, a onda, posljedično, i na kvalitet života u Kantonu – su, naravno, građani.

Rezultati rada Vlade USK, u 2016. godini, najslabiji su u posljednjih 6 godina. Sa svega 838 razmotrenih mjera, Skupština je u 2016. godini ostvarila za čak 28% slabiji rezultat od ostvarenog u drugoj postizbornoj godini u prethodnom ciklusu (2012-oj), kada je razmotreno čak 1192 mjere. Činjenica da je, osim što je imala najslabiju produktivnost u posljednjih 6 godina, pri tome potrošila i gotovo najviše vremena, ukazuje i na lošu efikasnost.

Zanimljivo je da za razliku od drastične promjene koju je smjena Vlade prouzročila kod Skupštine, na rezultate rade Vlade USK ona gotovo da nije imala uticaja. Obje Vlade održale su gotovo jednak broj sjednica (Vlada premijera Saračevića 26 redovnih i 11 vanrednih, a Vlada premijera Rošića 25 redovnih i 13 vanrednih) i imale (računamo li da je Vlada premijera Rošića radila nešto kraće) – identičan mjesečni prosjek razmotrenih mjera – 70.

Najveći kvalitet koji je dobijen promjenom Vlade, u julu mjesecu, očito, dakle, nije u povećanju njene efikasnosti, nego je u poboljšanju koordinacije rada Vlade i Skupštine, koje se ponajprije ogleda u mnogo boljoj „prohodnosti“ akata. To je i objašnjenje mnogo izraženijeg povećanja produktivnosti kod Skupštine, u odnosu na Vladu.

Broj na vladi utvrđenih zakona već četvrtu godinu za redom je prilično nizak. Otkako je, sa 29 u 2011. godini, broj utvrđenih zakona pao najprije na 20 u 2012. a onda na svega 13 u 2013. Vlada ne uspjeva da ponovo digne nivo zakonodavnih aktivnosti. Usporedbe radi, Vlada Tuzlanskog i Sarajevskog kantona, u 2016. godini, ostvarile su duplo bolje rezultate. Spomenimo da je razmatranje zakona, u mandatu premijera Rošića bilo dva puta zastupljenije na dnevnim redovima održanih sjednica.

Federalni ured za reviziju je dao negativno mišljenje o načinu rada i poslovanja Vlasti u USK u 2015. godini. Federalni ured za reviziju javnog sektora je pronašao niz propusta u poslovanju vlasti. Koji još uvijek čekaju da budu otklonjeni. Na žalost, na negativne revizorske izvještaje, u našoj zemlji se još uvijek ne reaguje onako kako reaguju političari u razvijenim demokratskim društvima. A adekvatno ne reaguju ni tužilaštva.

Ono što je nedvojbeno pozitivno, je povećanje transparentnosti rada Vlade i Skupštine, primjetno u drugoj polovini 2016. godine. Vlada USK je zakone utvrđene u ovom periodu slala u javnu raspravu, čime je građanima i interesnim skupinama omogućila uticaj na njihov konačni izgled, a samim aktima dala veću težinu. Pored toga, i Budžet USK za 2017. je bio na javnoj raspravi, prvi put zadnjih 6 godina.

Vlada USK, u sva četri sastava koja su bila aktivna od posljednjih izbora, kršila je Zakon o ravnopravnosti polova u bih. Iako Zakon propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40%, što znači da bi u Vladi USK morale da budu najmanje 4 žene, to nije ispoštovano ni u Vladi imenovanoj u februaru 2015. (u kojoj je bila samo 1 žena), ni u Vladi nastaloj rekonstrukcijom u maju 2016. (u kojoj su bile 2 žene), a ni u Vladi imenovanoj 10. jula (koja u svom sastavu nije imala nijednu ženu). Stanje se, ponovo, blago poboljšalo rekonstrukcijom u januaru 2017. u kojoj je Vlada ispoštovala upozorenja o neprihvatljivosti takvog sastava, imenujući u Vladu 2 ministrice. Što još uvijek nije situacija usklađena sa Zakonom.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA, VLADI I SKUPŠTINI USK, PREPORUČUJU:

  • Ističemo potrebu povećanja efikasnosti obje institucije, u drugoj polovini njihovog mandata, pogotovo u realizaciji zakona i strategija i mjera planiranih programima rada. I potrebu organizovanja, dobro pripremljenih, tematskih sjednica i široke javne rasprave, o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Kantona.
  • Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija. I usklađivanje primanja i privilegija političara sa opštom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti u tok kontekstu.
  • Pozivamo Vladu USK da prijedlog Zakona o državnoj službi Kantona USK, a koji bi trebao da zadovoljava principe meritornosti, transparentnosti i političke neutralnosti, što prije dostavi Skupštini, a poslanike da isti Zakon usvoje kako bi se omogućilo i zakonski garantovalo da se u državnu službu imenuju i zapošljavaju najbolji kandidati i to isključivo zahvaljujući stručnosti i sposobnosti. Nadamo se da će iskazana pisana podrška prema amandmanima CCI -a, principijelno biti nastavljena i u Skupštini USK.
  • Naravno, ističemo i potrebu konstruktivnog dijaloga između političkih aktera u Kantonu, u cilju uspostavljanja stabilnih političkih odnosa, koji će omogućiti nesmetan rad institucija vlasti, kako bi se svi, konačno, umjesto uskostranačkim i ličnim interesima, posvetili interesima građana i rješavanju njihovih nagomilanih problema, čija je ozbiljnost krajnje zabrinjavajuća.