POZITIVNE PRIČE // Elvir Šehić: Pčelarstvo je moj život !!!

Pčelarstvo u BiH ima veliki potencijal, čak i kao izvozna grana poljoprivrede, ali je i  idealna je prilika za održivo samozapošljavanje mladih ljudi. Kao i sve druge grane poljoprivrede pčelarstvo ima dosta problema i stvari koje nisu regulisane zakonski pa prema tome ova grana poljoprivrede koja ima ogroman potencijal u BiH nije iskorištena u potpunosti.

Imajući sve ovo u vidu odlučili smo se da  serijal članaka  „POZITIVNE PRIČE“ ove sedmice nastavljamo sa Elvirom Šehićem, pčelarom iz Bihaća,  apiterapeutom,   predsjednikom udruženja pčelara grada Bihaća , autorom više stručnih članaka i istinskim zaljubljenikom u pčelarstvo.

UskDanas: Gospodine Šehiću, molim Vas da se predstavite našim čitateljima i kažete nešto o sebi.

Šehić: Ja sam Elvir Šehić , pčelar apiterapeut  i  predsjednik udruženja pčelara grada Bihaća.

UskDanas: Je li pčelarstvo u tvojoj obitelji tradicija? Tko ti pomaže u radovima na pčelinjaku?

Šehić: Pčelarstvo jeste tradicija u mojoj obitelji ali sa majčine strane, gdje sam uz rahmetli djeda i ušao u taj čarobni svijet pčela .U pomoći na pčelinjaku i radionici je angažovana cijela porodica, svako u svojim mogućnostima pomaže koliko može. Ali u sezoni angažujem i po nekoliko honorarnih radnika za ispomoć.

UskDanas: Kada ste otkrila svoju ljubav prema pčelama i sami poželjeli biti  pčelar?

Šehić: Kako sam i rekao uz rahmetli djeda sam počeo pčelariti, još sam kao dijete znao da je to moj put i pravac kojim želim ići cijeli svoj život.

UskDanas: Kakav je Vaš licni odnos prema pčelama i pčelarstvu? U kojoj mjeri je pčelarstvo prisutno u vašem životu?

Moj odnos prema pčelama je jako emotivan i pun poštovanja naspram ovih divnih bića. A za pčelarstvo ne bih rekao da je prisutno u mom životu naprotiv pčelarstvo je „moj život“.

UskDanas: Kako se postaje dobar i uspješan pčelar?

Šehić: Uspješan pčelar može  biti samo osoba koja pčelari iz ljubavi ,ali uz konstantno  educiranje . Pčelarstvo zahtijeva puno više nego se to čini na prvi pogled. 

UskDanas: Pratiš li stručnu literaturu?

Šehić: Naravno jer ponavljanje je majka znanja, iako je o pčelama jako puno napisano konstantno se dolazi do novih saznanja koja pomažu u otklanjanju problema u pčelarstvu tako da je neophodo biti u toku dešavanja.

UskDanas: Koliko trenutno imaš pčelinjih zajednica?

Šehić: Trenutno imam 350 pčelinjih zajednica a nadam se do kraja sezone taj broj da će biti 500.

UskDanas: Koje pčelinje proizvode prodaješ?

Šehić: U ponudi su zastupljeni svi pčelinji proizvod, med, vosak, polen, propolis, matična mlječ, pa čak od prošle godine u ponudi imamo i pčelinji otrov. Pčelinje proizvode nudimo u izvornom stanju kakve su pčele proizvele ali  i razne pripravke na bazi meda i ljekovitog bilja .Izrađujemo razne meleme, sapune, mješavine različitih pčelinjih proizvoda, svijeće itd…

UskDanas: Šta je to apiterapija, kad ste se vi počeli baviti apiterapijom i šta se sve može liječiti apiterapijom ?

Šehić: Historija apiterapije seže nekoliko stoljeća unazad tako da to nije nešto novo, to je potpuno prirodan način liječenja.  Apiterapija je ustvari primjena pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju bolesti. Značaj apiterapije je u tome što se ljudski organizam ne može naviknuti na pčelinje proizvode a da umanji njihovu ljekovitost . Za razliku od sintetičkih lijekova pčelinji proizvodi ne stvaraju ovisnost i vrlo riijetko imaju kontraindikacije. Primjena apiterapijskih pripravaka uglavnom se prilagođava individualno za svakog pacijenta prema njegovim željama, potrebama i zdrvastvenom stanju. Pčelinji se proizvodi u apiterapiji ne primijenjuju samo oralno već i lokalno, što konkretno podrazumijeva aplikaciju na koži na mjesta gdje je to potrebno. Na primjer, med na rane koje sporo zarastaju, tinktura propolisa na gljivične infekcije stopala, kod pojave herpesa, pčelinjeg voska u raznim prirodnim melemima i kremama, pčelinjeg otrova kod reumatskih tegoba, matične mliječi i pčelinjeg otrova u kremama protiv bora itd. Svi pčelari su na neki način i apiterapeuti.Ja se apiterapijom bavim od samog početka pčelarenja.

UskDanas: Da li  inače sudjeluješ na takmičenjima u kvaliteti meda?

Šehić: Obavezan sam sudionik na svim kako domaćim tako i na međunarodnim takmičenjima. I ovdje se mogu pohvaliti da se nisam nikad kući vratio bez barem jedne zlatne medalje za kvaitet meda.

UskDanas: Prenosiš li znanje i iskustvo na nove generacije?

Šehić: Moj cilj i jeste da „zarazim“ što više mladih osoba sa pčelarstvom, pa zbog toga se rado odazivam na sve skupove pčelara i pokušavam nesebično prenijeti svoje znanje prvenstveno mladim ljudima.Vrlo često imam i posjete mladih pčelara na mojim pčelinjacima na praktičnoj obuci  i edukaciji. Svoje znanje prenosim i kroz  pčelarski časopis „ BIH pčelar“.

UskDanas: Kao iskusan pčelar i ujedno, dobro informisani o stanju u pčelarstvu, šta biste poručili pčelarima za uspešnije pčelarenje?

Šehić: Učenje , učenje i samo učenje… samo dovoljno obrazovan pčelar može biti uspješan. Svjedoci smo svakodnevne utrke sa tehnologijom koja na žalost nije zaobišla ni pčele. Mora se biti u trendu pratiti i primjenjivati nove metode. Naši su pčelari skloni prevelikom i rekao bih nepotrebnom teoriziranju dok u svijetu pčelari djeluju a manje pričaju. Prilično kasnimo za metodama savremenog pčelarenja koje donosi i zaradu.

UskDanas: Šta vidite kao sadašnje i buduce zadatke udruženja pcelara?

Šehić: Udruženja pčelara imaju veliku ulogu u razvoju pčelarstva i ona su garancija da će pčelarstvo na našim terenim nastaviti da se razvija. Posebno je bitna podrška udruženja pčelara u edukaciji novih pčelara,edukacija potrošača, razmjeni informacija, predstavljanju problema pčelarstva kod predstavnika ministarstva poljoprivrede ali i drugih nivoa vlasti. Naravno tu je i osiguranje plasmana viška proizvodnje naših pčelara.

UskDanas: Kako je pčelarstvo prilika za održivo samozapošljavanje, šta biste poručili mladim ljudima koji se planiraju početi baviti pčelarstvom?

Šehić: Mladim ljudima koji žele preko pčelarstva sebi obezbijediti egzistenciju bi poručio da se prije upuštanja u investicije, najprije testirju da li su alergični na pčelinji otrov. Zatim da izaberu sebi mentora ali da budu oprezni kod odabira, samo dugogodišnji pčelar sa vidljivim rezultatima može biti mentor. Neka nabave i više puta pročitaju literaturu koju im mentor preporuči a posebno dio o biologiji pčele. Moraju biti uporni i rezultati neće izostati. Od pčelarstva se može jako ljepo živjeti, samo kada shvatite da se treba posvetiti kao i svakom drugom poslu. Kad- tad pčelarstvo preraste u ljubav i tad imate neopisivu sreću da radite ono što volite .

UskDanas: Kako gledate na stanje u pčelarstvu BiH u odnosu na svet, gde se mi nalazimo?

Šehić: BH pčelarstvo još uvijek nije na nivou kako bi to trebalo da bude. Pred nama je dug put ali naše pčelarstvo ima potencijal da podigne proizvodnju za nekoliko puta a da pritom ni koji način ne umanji kvalitet proizvoda. Naši pčelari proizvode manje nego u svijetu ali zasigurno proizvode bolje i kvalitetnije proizvode. Kvalitet pčelinjih proizvoda isključivo zavisi od čistoće okruženja gdje pčele sakupljaju te proizvode a mi imamo skoro pa netaknutu prirodu. Ta čista priroda je naša šansa da pčelarstvo BIH dignemo na zavidan nivo i mjesto koje zaslužuje. 

UskDanas: Šta po vašem videnju očekuje pčelare u BiH kada je u pitanju odnos države prema pcelarstvu? Kako vidite buducnost pcelarstva u BiH?

Šehić: Mogu slobodno reći da je odnos države maćehinski kad je pčelarstvo u pitanju. Država ne podstiče pčelarstvo na pravi način. Uglavnom se te mjere koriste za dobijanje političkih poena i na neki način više djeluju kao ucjenjivački i ograničavajući faktor a ne podsticajni kako bi trebalo biti. Umjesto da se podstiču robni proizvođači i proizvodnja meda koja je završila na tržištu preko otkupljivača kao što je to slučaj sa drugom proizvodnjom, Država podstiče uglavnom po košnici uz određene uvjete. Takav poticaj nije stimulirajući jer većina pčelara se ograniči proizvodnjom koju može prodati na kućnom pragu s jedne strane zbog dobre cijene meda a sa druge strane zbog komplikovanih procedura aplikacije na podsticaje. Ovaj pristup se mora promijeniti kako bi svi imali korist. Stanje na terenu je pokazalo da dosadašnja praksa nije unaprijedila ovu granu poljoprivrede.

UskDanas: Pored podsticaja, kako država može još pomoci pčelarima (A pogotovo mladim ljudima koji se žele baviti pčelarstvom)

Šehić: Pčelarstvo treba biti prepoznato kao potencijal, posebno na USK gdje se može zaposliti veliki broj mladih ljudi. Te ljude treba podržati u startu. Naša prednost je što imamo i kvalitetnog otkupljivača u S. Mostu, pčelarska zadruga APIMED otkupljuje sve viškove proizvodnje na našem Kantonu. Mislim da to trebamo iskoristiti i pomoći mladim ljudima da krenu sa prvim stopama u pčelarstvu. Samo je potrebno da država zaštiti i pomogne pčelare da se osamostale i iz hobi pčelarenja pređu u pčelare koji će postati robni proizvođači .

UskDanas: Što očekuješ ove sezone?

Šehić: Svaki pčelar pa tako i ja, sprema se za svaku sezonu kao da će biti rekordna .

UskDanas: Imaš li poruku za čitatelje intervjua i kolegama pčelarima?

Šehić: Poruka je ta da svi kupuju domaći med i na taj način pomognu vrijedne  i čestite ljude koji sebi uz pomoć pčela zrađuju kruh. A kolegama, poruka da budu istrajni i odgovorni u ovom plemenitom poslu.