Bišćanin Mirsad Kurić (63): Ovisan sam o osjećaju koji me obuzme dok sarađujem sa pčelama

Mi pčelari pravimo sami sebi problem, jer kada ima meda, ima ga za svakoga, a kada ga nema onda skačemo jedni drugima za vrat. Kod nas je svaka opština postala kao država, jer proces dovođenja pčela u neku drugu opštinu radi ispaše spada u domen naučne fantastike. Nažalost, među pčelarima vlada ljubomora i radi se po principu „zabranjuješ ti meni, zabranit ću i ja tebi“

Jedan od najuspješnijih pčelara grada na Uni, Mirsad Kurić pčelarstvom se počeo baviti nedugo nakon ratnih dešavanja u našoj zemlji. Mirsad, inače diplomirani ekonomista, danas je vojni penzioner i kako kaže, u pčelarske vode je zaplovio jer mu je trebao neki hobi koji će mu zaokupiti ruke i misli, a spas je došao u vidu pčela i svakodnevnog rada na pčelinjaku.

Prve košnice Mirsad je dobio od brata Idriza, inače dugogodišnjeg pčelara. Od tada svoju svakodnevnicu ne može zamisliti bez ovih stvorenja. Mirsad koji je počeo sa skromnih tridesetak košnica, godinama je razvijao i ulagao sredstva u svoj novi životni poziv.

Njegov trud nije bio uzaludan, jer je ovaj vrijedni Bišćanin danas ponosni vlasnik 300 košnica i popularnog bihaćkog odmarališta Nektar Park, prave antistres oaze u sklopu koje se između ostalog nalazi i Mala škola pčelarstva koju tokom čitave godine posjeti na hiljade ljudi.

Idealna lokacija za pčelinjak

Mirsadove košnice nalaze se sedam kilometara od Bihaća, u mjestu Ripač par kilometara od obale Une, a briga za tristo pčelinjih društava veliki je i obiman posao. Mirsadu najveću podršku i pomoć pružaju sinovi Kemal i Emir kao i supruga Ismeta.

  • – Seleći sam pčelar tako da ovaj posao ne bih mogao zamisliti bez njih. Koristim isključivo LR košnice jer su jednostavnije i praktičnije za rad s obzirom da većinu poslova oko selidbe obavljam sam. Kontrola, pregled i priprema pčela za pašu je moj dio posla, a kada dođe vrijeme za vrcanje,onda sinovi i supruga uskaču u pomoć.

  • Košnice se nalaze na odličnoj lokaciji. Područje je izuzetno bogato šumom, livadom, lipom, kestenom i bagremom tako da u zadnjih nekoliko godina nisam imao problema sa prinosima meda. Prošle sezone sam izvrcao osam do deset kilograma po košnici, tako da i nisam nešto pretjerano zadovoljan.
  • Uspio sam pokriti troškove i ostaviti neka sredstva za budućnost koja je neizvjesna s obzirom na nestabilne vremenske prilike kakve smo imali. Ova zima bila je dosta hladna, i vjerujem da će druga polovina februara biti toplija od prošlogodišnje. Područje je bogato i lijeskom koja je bogomdana za proljetni razvoj – kazuje Mirsad koji se između ostalog bavi i apiterapijom.
  • U zadnje vrijeme sam zajedno sa prijateljima radio u Nacionalnom parku Una koji je povezan sa Pčelarskim savezom Slovenije. Tražili su pčelare partnere sa kojima bi mogli raditi i osposobiti ih da budu apiterapeuti. Dolazili su ljudi iz Slovenije, učili nas i držali kurseve o apiterapiji koje sam uspješno prošao i sada planiramo neke nove aktivnosti – priča Mirsad.

Nektar Park – edukativna antistres oaza

A te aktivnosti se prije svega odnose na otvaranje apikomore u sklopu Mirsadovog imanja i ploda dugogodišnjeg rada i ulaganja pod nazivom Nektar Park, koji je smješten nedaleko od centra grada, tačnije na proplanku Bijelo Brdo, 28 km od Plitvičkih jezera.

  • Nektar Park je okružen predivnom prirodom i voćnjakom iz kojeg se od svježe ubranih, domaćih, neprskanih voćki pravi najkvalitetniji med od lipe, bagrema, livade, kestena… U ponudi su i ostali pčelinji proizvodi poput propolisa, polena, matične mliječi i raznih biljnih ekstrakata.
  • U maju ćemo otvoriti apikomoru sa pedeset košnica koja će se nalaziti u sklopu parka, a posebnu pažnju dajemo Maloj školi pčelarstva koju držim zajedno sa sinovima i prijateljima pčelarima. Ljudi su zainteresovani, posebno omladina koja bi htjela da se oproba u pčelarstvu, a obaveza nas starijih je da ih usmjerimo na pravi put.

Uređene staze, klupe, košnice, čist zrak… Sve je to samo dio čari koje Nektar Park svojim mnogobrojnim gostima nudi tokom cijele godine. Nije se još desilo da je neko praznih ruku otišao iz parka.

  • Što se tiče posjete prezadovoljan sam i drago mi je svake godine vidjeti kolliko ljudi je zainteresovano da sazna nešto novo o pčelama, ali i da kupi najbolje pčelinje proizvode. Nektar Park je prava mala tvornica domaćeg meda gdje nudimo i degustaciju naših proizvoda – kazuje Mirsad Kurić.

Zanimljivo, u ovom poznatom bihaćkom odmaralištu koje predstavlja idealno mjesto za roštiljanje sa društvom i bijeg od stresne svakodnevnice, osim meda možete probati i najljepše domaće rakije raznih vrsta poput šljivovice , medovače, jabukovače, orahovače, likera od višnje i sl.

Muzikom protiv medvjeda

Mirsad koji je svoje košnice vozio na ispašu širom Bosanske Krajine kaže kako, za razliku od nekih njegovih kolega, nikada nije imao problema sa krađama košnica ili bolestima pčela koje tretira preparatima na biljnoj bazi.

Najveći neprijatelj njegovih pčela je jedan uporni medvjed koji u zadnje dvije godine provaljuje na Mirsadov pčelinjak i krade med.

  • Imao sam velikih problema sa medvjedom koji, privučen aromom meda provaljuje na pčelinjak i ruši košnice u potrazi sa medom. Ove godine sam dvadesetak košnica vozio na šumsku pašu u mjesto Skakavac kod Bosanskog Petrovca, na 1200 metara nadmorske visine. Četiri košnice mi je razvalio, pa sam prošao sa dosta slabijim prinosom šumskog meda.

  • Medvjedi su ovdje zakonom zaštićeni i ne smiju se ubijati, pa smo pronašli rješenje u vidu radio muzike koju smo 24 sata dnevno puštali uz pomoć akumulatora. Međutim akumulator je bio star i ubrzo se pokvario, a čim je prestao sa radom isti dan se opet pojavio medvjed.
  • Prvo pojede leglo pa onda med, tako da kada se to desi pčelar odmah mora tražiti novu lokaciju za pčele što znači i dodatne troškove, ali sve je to dio života koji smo odabrali – kaže Mirsad.

Ljubomora će nam doći glave

Kada je riječ o najvećim uzrocima problema sa kojima se bosanskohercegovački pčelari suočavaju, Mirsad kaže da je u igri nekoliko faktora koji kvare cjelokupnu sliku domaćeg pčelarstva.

  • Na prvom mjestu je ljudski faktor. Mi pčelari pravimo sami sebi problem, jer kada ima meda, ima ga za svakoga, a kada ga nema onda skačemo jedni drugima za vrat. Kod nas je svaka opština postala kao država, jer proces dovođenja pčela u neku drugu opštinu radi ispaše spada u domen naučne fantastike. Nažalost, među pčelarima vlada ljubomora i radi se po principu „zabranjuješ ti meni, zabraniću i ja tebi“.
  • Bez obzira radilo se o pčelaru profesionalcu ili amateru koji je član nekog udruženja i koji ima sve potrebne dozvole uključujući i veterinarsku potvrdu, zašto bi nam neko ograničavao slobodu kretanja – pita se Mirsad.

Prema njegovim riječima, drugi problem je država koja bi mogla i morala, u saradnji sa meteorološkim stanicama, pčelarima davati precizne informacije o vremenskim prilikama.

  • Država treba uskočiti, prikupljati izvještaje o tome kakvo je bilo vrijeme, kakve su bile paše i sve to slati predstavnicima pčelarskih udruženja kako bi u skladu sa tim informacijama pčelari mogli planirati svoje aktivnosti. To su samo sitnice koje pčelarima itekako puno znače, ali nažalost to su vrata koja se teško otvaraju – iskren je Mirsad.

Ako hoćete u pčelarsto radi novca, radije dignite kredit!

Od pčelarstva će solidno zarađivati i živjeti samo onaj ko je spreman žrtvovati većinu svog vremena, novca i živaca, često će kazati stariji pčelari. U tome se slaže i Mirsad koji za one koji u pčelarsvo namjeravaju ući kako bi se pokušali obogatiti, ima jasnu poruku:

  • Smiješno mi je kad to čujem, a svakako ima i takvih slučajeva. Takvima uopšte nije mjesto među pčelama, radije neka idu u banku i dignu kredit! Neće se obogatiti, a izgubiće vrijeme. Pčelarstvom neka se bave ljudi koji vole pčele, ljude i prirodu, a trud vjerujte mi, neće ostati nenagrađen. Možda se nećete obogatiti, ali osjetit ćete veliko zadovoljstvo kada vidite plodove svog rada i svojih pčela.
  • Taj osjećaj koji vas obuzme dok sarađujete sa pčelom se ne može platiti i on mi je veća nagrada od svog novca koji sam od pčelinjaka zaradio – kaže Mirsad Kurić.

/bhpcelar.com